Nedelja, 2 avg 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
MozaikPolitika

Anglosaksonska kritika Modija – propagandni udarac zbog neodustajanja od veza sa Rusijom?

Žurnal
Published: 3. februar, 2023.
Share
Indijski premijer Narendra Modi i ruski predsednik Vladimir Putin na jednoj od debata tokom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, jun 2017. (Foto: Reuters)
SHARE
Indijski premijer Narendra Modi i ruski predsednik Vladimir Putin na jednoj od debata tokom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, jun 2017. (Foto: Reuters)

U mnogoljudnoj Indiji, u kojoj je već devet godina na vlasti nacionalistička partija Baratija Džanata premijera Narendre Modija, ovih dana vlada politička bura prouzrokovana izrazito kritičkim dokumentarnim filmom u produkciji britanskog javnog servisa Bi-Bi-Si. To ostvarenje, snimljeno i montirano prošle godine dovodi se u vezu sa pritiskom zapadnih zemalja na vladu u Nju Delhiju da odustane od svoje politike nesvrstavanja i da ekonomski i politički izoluje Rusiju. U Indiji kontroverze u vezi sa novom dokumentarnom serijom britanskog Bi-Bi-Sija o indijskom premijeru Narendra Modiju izazivaju političku buru i talas antizapadnih osećanja, ali i kritike prema vladi u Nju Delhiju.

 Dokumentarni film u dva nastavka pod naslovom „Indija: Modijevo pitanje“, prvi put emitovan 17. januara, prikazuje dugogodišnjeg indijskog lidera kao surovog šovinistu sa diktatorskim tendencijama, a napravljen je u trenutku kada je postalo jasno da se Nju Delhi neće povinovati zahtevima SAD i drugih zapadnih zemalja da politički i ekonomski izoluje Rusiju zbog njene intervencije u Ukrajini.

Indija tradicionalno ima odlične diplomatske i vojne odnose sa Moskvom i to prijateljstvo služilo joj je kao protivteža u odnosu na strateškog takmaca Kinu i materijalnu i političku podršku Zapada zakletom neprijatelju Pakistanu. Vlada u Nju Delhiju, po izbijanju sukoba u Ukrajini, zato je odlučila da ne osudi intervenciju Rusije u toj zemlji u Ujedinjenim nacijama. Indija je bila jedna od 35 zemalja koje su se u martu prošle godine uzdržale od glasanja za rezoluciju kojom se osuđuje intervencija Moskve u Ukrajini.

Nakon toga, nastavila je nabavke sibirske nafte i delova za avione i helikoptere ruskog porekla u sastavu svoje armije, istovremeno pozivajući Moskvu da što pre okonča konflikt.

Uprkos velikoj aktivnosti američkih i drugih zapadnih diplomata, te prozivkama visokih zvaničnika i medija na Zapadu, vlada premijera Modija ostala je nepokolebana u stavu da Indija neće uvesti sankcije Rusiji i da će nastaviti ekonomsku trgovinu s njom. Tajming dokumentarne serije Bi-Bi-Sija, napravljene u godini izbijanja rata u Ukrajini, punih osam leta nakon stupanja Modija na kormilo države, zato ne može biti slučajan, ocenjuju politički komentatori u Južnoj Aziji.

Partner koji je pao u nemilost

Ne tako davno, 2016. godine, Modija su ovacijama pozdravljali u američkom Kongresu, gde je kao vođa „najveće demokratije sveta“ i strateški partner koji bi trebalo da pomogne u zauzdavanju Kine bio pozvan da održi govor. Nju Delhi je uključen u tzv. Kvadrilateralni forum o bezbednosti, vojnopolitički mehanizam u okviru kojeg se sastaju predsednici, odnosno, premijeri i ministri spoljnih poslova i odbrane SAD, Japana, Australije i Indije, s osnovnim ciljem da kroz političku koordinaciju i zajedničke vojne vežbe obuzdaju projekciju kineske moći i uticaja na Indo-Pacifik.

Pod Modijevim vođstvom, država potkontinent je na zahtev Vašingtona počela i da kupuje značajne količine američkog naoružanja, kako bi umanjila svoje višedecenijsko oslanjanje na sredstva ruskog porekla.

Poslednjih godina, međutim, zapadni mediji njega i njegovu vladu sve više optužuju za izraziti nacionalizam i progon muslimana, što se može videti i u pomenutom dokumentarnom filmu britanske televizijske kuće. Za ugled Modija na Zapadu mogao bi da bude važan poziv američkog predsednika Džozefa Bajdena da ponovo poseti Vašington u toku ove godine, o čemu takođe ovih dana pišu indijski mediji.

 Na promociji svoje nove knjige „Indijski put: Strategije za neizvesni svet“ nedavno održanoj u gradu Pune indijski ministar spoljnih poslova Subrahmanjam Džajšankar je istakao da zapadni mediji njegovu vladu optužuju za hinduistički nacionalizam i primetio da oni nikada nemaju sličnu kvalifikacije za sopstvene vlade, odnosno, ne nazivaju ih hrišćanskim nacionalistima, mada je u prošlosti bilo onih koji taj naziv zaslužuju.

U odnosu na tvrdnje da je od dolaska na vlast premijera Modija indijska vlada izrazito nacionalistička, on je rekao da se time ponosi i da ne namerava da se za to ikome pravda, pogotovo što je ta vlada puno toga uradila da pomogne drugim državama zahvaćenim elementarnim nepogodama i drugim problemima. On je takođe istakao da njegova vlada u budućnosti namerava da postigne još više na međunarodnoj sceni, naročito, kroz okvir Grupe 20, čiji je Indija član.

Američki predsednik Džo Bajden i indijski premijer Narendra Modi, (Foto: Geti)

Promućurni Džajšankar

Džajšankarovo gostovanje na austrijskom kanalu BTTV proteklih meseci postalo je viralno u Aziji, jer je on u njemu na kritike o tome da Indija kupuje naftu od Rusije, odgovorio tako što je razotkrio perfidnost Evropske Unije čije članice su u to vreme nastavljale s porudžbinama ruske nafte i kupovale je u većim količinama nego Nju Delhi. On je tada kritikovao pritisak zapadnih vlada da se Indija odrekne jeftine ruske nafte naglasivši da BDP po glavi stanovnika u njegovoj zemlji iznosi samo 2.000 evra u odnosu na 60.000 evra u Uniji.

Štaviše, Džajšankar je konstatovao da EU svoje nastojanja da se odrekne ruske nafte sprovodi planski i na kontrolisan način kako bi umanjila štetu po svoju privredu i građanstvo, ali da od drugih zahteva nagli prekid kupovine.

Dodao je da je svojim pokušajima da na Bliskom istoku dođe do količina nafte koje bi joj omogućile ekonomsko odvajanje od Rusije, EU prouzrokovala rast cene energenata na svetskom tržištu, tako stavivši indijske kompanije koje njima trguju na ponor bankrota.

Na konstataciju austrijskog novinara da je Indija veliki kupac ruskog oružja, indijski ministar inostranih poslova lakonski je odgovorio protiv-pitanjem: „Pa?“ i potom dodao da je važno stvari postaviti u istorijski kontekst, objasnivši da je njegova zemlja postala veliki mušterija sovjetskog naoružanja u vreme kada su zapadne zemlje odlučile da podrže njenog rivala Pakistan.

Aludirajući na režim u Islamabadu, Džajšankar je ironično primetio da su tada „Zapadne demokratije iz nekog razloga odlučile da podrže vojnu diktaturu.“ Na pitanje „da li je Indija saveznik Rusije“, Džajšankar je rekao da je njegova zemlja nezavisna i da sebe ne vidi i ne doživljava kao da je u savezu sa nekim, te da je „savezništvo“ u dobroj meri zapadnjačka terminologija koju Indijci ne koriste.

Put nesvrstanosti

U mesecima iza nas, dakle, svojim odnosom prema ruskoj intervenciji u Ukrajini ali i dugogodišnjim diplomatskim laviranjem između Kvadrilateralnog foruma koji predvode SAD i aktivnosti unutar grupe zemalja BRIKS, u kojoj veliku ulogu igraju Kina i Rusija, Nju Delhi je, može se reći, pokazao veliku privrženost politici nesvrstavanja koju su nakon sticanja nezavisnosti od Velike Britanije 1947. godine utemeljili premijeri Džavaharlal Nehru i Indira Gandi.

Kuriozitet je da se u Indiji poslednjih dana pojavila teorija zavere po kojoj je Bi-Bi-Si u finansijskim problemima zbog čega je bio prisiljen da primi novac od kineske kompanije „Huavej“, te da je po Modija i njegovu partiju i državu nepovoljan dokumentarni film zapravo antiindijska propaganda Pekinga.

Osnove za to su reklame „Huaveja“ koje se pojavljuju na sajtu Bi-Bi-Sija za prostore van Velike Britanije.

Izvor: RTS

 

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Vladimir Kolarić: Aporije iskrenosti
Next Article Uvod u kampanju za predsjedničke izbore

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Palanačka ogovaranja, nadglasavanja i nagrađivanja (1. dio)

Piše: Atanas Stupar (Što se dešava na književnoj sceni Crne Gore) U Crnoj Gori se…

By Žurnal

Boban Karović: Prijem u EU „bez glasa“ – Šansa za Zapadni Balkan ili stvaranje članica drugog reda

Piše: Boban Karović Da je Evropska unija (EU) u nekoj vrsti krize redovno slušamo poslednjih…

By Žurnal

Feliks Helberg: Kako se postratna Njemačka zaljubila u Izrael

Piše: Feliks Helberg Naglasak se često stavlja na američku i sovjetsku podršku Izraelu — pozicioniranje…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

MozaikNaslovna 4

Rusija kao Katehon

By Žurnal
Mozaik

TAJNE “BELVEDERA”: ANB slušala Veljovića – nakon DOJAVE iz tužilaštva pogašeni telefoni

By Žurnal
MozaikNaslovna 1PolitikaSTAV

Ne valja u Bosni, ne valja

By Žurnal
MozaikPolitika

Kako su psovke ušle u britanski parlament

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?