Ima li osnova, na bazi ovih notornih činjenica, da ljubitelji crnogorske državne samostalnosti makar ućute i drže se po strani kada je u pitanju izjašnjavanje o negativnom karakteru sadašnje ruske međunarodne politike?

1. Početak 18 . vijeka Crna Gora je dočekala sa srušenim Cetinjskim manastirom i tragovima državnosti, crkveno-narodne autonomije koji su bili bukvalno na izdisaju. Intervencija ruskog dvora na čelu sa Petrom Velikim je obnovila manastir kao građevinu i uspostavila vlast petrovićkog vladikata koji je ponovo pokrenuo slobodarski otpor Crnogoraca.
2. Na prelazu iz 18. u 19. vijek Crnom Gorom vlada Sveti Petar Cetinjski koji je međunarodnu orijentaciju svoje zemlje formulisao riječima: „Ko ne bio vjeran jednojezičnoj i jednokrvoj Rusiji, da Bog da od njega živo meso otpadalo, bio proklet 3 puta i 3000 puta od mene“.
3. Sredinom 19. vijeka u vrijeme odsudne borbe za međunarodno priznanje, a u susret Berlinskom kongresu, odlučujuća a zadugo i jedina podrška crnogorske samostalnosti stizala je od carske Rusije.
4. Kompletna ekonomija i finansijska osnova funkcionisanja međunarodno priznate Knjaževine a potom i Kraljevine Crne Gore 1878 – 1918 bila je zasnovana na novčanoj pomoći Ruskog carskog dvora. Prosvetni, oficirski i crkveni rukovodeći kadar crnogorske monarhije skolovan je u Rusiji.
Ima li osnova, na bazi ovih notornih činjenica, da ljubitelji crnogorske državne samostalnosti makar ućute i drže se po strani kada je u pitanju izjašnjavanje o negativnom karakteru sadašnje ruske međunarodne politike?
Milija Todorović
