Kao i druge slične godišnjice širom sveta, Dan nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država označava trijumf od spoljne dominacije. Ali haos bez presedana ove godine ukazuje na stresne proslave dok se milioni Amerikanaca zaglavljuju na aerodromima širom zemlje, što označava nepremostive izazove sa kojima se građani bore.
Prema medijima u zemlji, haos u putovanjima izazvan i pogoršan lošim vremenom, nedostatkom osoblja i spiralnom inflacijom stvorili su savršenu oluju. Zaista, gore navedeni izazovi su simptomatični za ono što danas muči supersilu. Dalje, putujući haos predstavlja američki napredak danas – dva koraka naprijed, jedan korak nazad. Takođe se čini da SAD postepeno povlače obećanje iz Deklaracije o nezavisnosti iz 1776.
Supersila takođe gubi svoju dosadašnju poziciju svjetskog socio-ekonomskog i političkog svetionika zbog gluposti svojih hegemonističkih težnji. Postaje sve manje nemoguće pratiti njen uzvišeni govor zbog kontradiktornosti između njenih izjava i postupaka. Zemlje koje su se divile SAD mijenjaju svoje ideologije i odanost autentičnijim vjerovanjima.
Sve veći izazovi govore zašto je predizborna mantra bivšeg predsjednika Donalda Trampa iz 2016. „Učinite Ameriku ponovo velikom“, poznata i kao MAGA (Make America Great Again), odjeknula kod miliona Amerikanaca i katapultirala ga u Bijelu kuću uprkos svim predviđanjima. Ali MAGA ili slične njene verzije su koristili i drugi američki predsjednički kandidati, a najranija je bila „Učinimo Ameriku ponovo velikom“ Ronalda Regana u njegovoj uspješnoj predsjedničkoj kampanji 1980. godine.
Čak i daleko od pitanja izbora, MAGA je bila poklič širom zemlje. Neće biti iznenađujuće ako Amerikanci ponovo izaberu Trampa na sljedećim predsjedničkim izborima 2024. godine u znak protesta protiv statusa kvo.
Prvo, stopa smrtnosti od nasilja oružjem u SAD je najveća u razvijenom svijetu. Nažalost, ruke policije u SAD su vezane beskrajnim pravnim i administrativnim preprekama. Frustracija policije u zemlji je prikladno opisana u članku objavljenom u Njujork Postu 2. jula u kojem se kaže: „20-godišnji odlikovani veteran Policijske uprave Njujorka (NYPD) proslavio je Dan nezavisnosti malo ranije penzionisanjem — i dajući odeljenju prst.“ Policajac govori o povećanom neprijateljstvu prema policiji, pozivima da se povuku novčana sredstva njujorškoj policiji i razbijanju onoga što policajci mogu ili ne mogu da urade previše da podnesu.
Drugo, vrijeme nije bilo naklonjeno SAD u poslednjih nekoliko godina. Zemlju su opustošile nove vremenske pojave. Pored višegodišnjih požara u Kaliforniji, zemlja je u poslednje vrijeme pretrpjela niz vremenskih nepogoda, posebno poplava povezanih sa klimatskim promjenama.
Prema izvještaju koji je objavila Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) u januaru, oko 700 Amerikanaca je umrlo od razornog ekstremnog vremena u 2021. NOAA je takođe primijetila da je pogoršanje fenomena prouzrokovalo štetu od 145 milijardi dolara. Rast temperature u SAD takođe se pripisuje opadanju zaliha vode, smanjenim poljoprivrednim prinosima i uticajima na zdravlje u gradovima zbog vrućine. Uprkos čestim poplavama i olujama, Vrhovni sud SAD smatrao je prikladnim da ograniči regulatornu moć Agencije za zaštitu životne sredine.
Treće, SAD teturaju od rasizma. Ovo je izraženo stalnim i smrtonosnim obračunima između bijelih policajaca i Afroamerikanaca. Vrhunac ovog sukoba bilo je ubistvo Džordža Flojda u policijskom pritvoru maja 2020, incident koji je izazvao ne samo nacionalne nego i međunarodne proteste protiv policijske brutalnosti nad crncima u SAD. Takođe je rezultirao oživljavanjem pokreta Životi crnaca su važni koji nastoji da istakne rasizam, diskriminaciju i nejednakost koju doživljavaju crnci.
Podaci Statista pokazuju da je 2021. godine bilo 1.055 smrtonosnih policijskih pucnjava, a 2020. godine 1.021 pucnjave. Žrtve crnih Amerikanaca bile su mnogo veće od onih bilo koje druge etničke grupe, i iznosile su 39 smrtonosnih pucnjava na milion stanovnika od juna 2022. To je opaki rat na ulicama – grad Akron je otkazao proslavu 4. jula nakon što je policija u Ohaju navodno ispalila preko 90 metaka na nenaoružanog 25-godišnjeg Džejlanda Vokera tokom saobraćajne potjere 27. juna.
Četvrto, SAD su u moralnoj krizi. Ovo je prikladno simbolizovano nedavnom odlukom Vrhovnog suda SAD da poništi presudu Roe protiv Vejda iz 1973. godine, koja je ženama dala puna prava na abortus. Godine debate nisu pomirile zdravstvene, etičke, društvene, medicinske i vjerske sukobe koji okružuju ovu praksu. Ali da SAD zabrane decenijama staru praksu, ukazuje na moralnu ludost i duboku želju za pretresom duše. To je prekretnica i pokazuje strašnu potrebu da se popravi moralno tkivo američkog društva, prevazilazeći političke pogodnosti da se učini ono što je ispravno.
SAD moraju ponovo da nađu svoj moralni kompas da bi izbjegle samouništenje. Još nije kasno da ponovo naučimo i primijenimo vrline saosjećanja, koje su zapravo vrijednosti koje su Ameriku učinile velikom.
Piše: Stiven Ndegva, stručnjak za komunikacije sa sjedištem u Najrobiju
(Izvor: CGTN)
