Piše: Nebojša Popović
Nova predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska Davkova položila je 12. maja svečanu zakletvu čime je stupila na dužnost. Tokom polaganja zakletve Siljanovska Davkova nije izgovorila riječ „Sjeverna“ koja je sastavni dio ustavnog naziva te države.
„Izjavljujem da ću funkciju predsjednika Republike Makedonije obavljati savjesno i odgovorno. Poštovaću Ustav i zakone i štititi suverenitet i teritorijalni integritet Republike Makedonije“, rekla je Siljanovska, koja je pobijedila u drugom krugu izbora kao kandidat VMRO-DPMNE.
Nova predsjednica nije izgovorila riječ „Sjeverna“, uprkos tome što se u tekstu zakletve, koji je pročitao odlazeći predsjednik Sobranja Jovan Mitreski, pozivajući Siljanovsku da ponovi, ta država pominje kao – Sjeverna Makedonija.
Oštre reakcije Grčke, Bugarske i EU
U znak protesta ambasadorka Grčke je nakon toga napustila Sobranje, a uslijedila je i reakcija Ministarstva spoljnih poslova Grčke. Oštro su se oglasili i bugarski predsjednik i premijer, Rumen Radev i Dimitar Glavčev, dok je EU izrazila žaljenje jer nova predsjednica nije upotrijebila Ustavni naziv zemlje tokom ceremonije polaganja zakletve.
Nebojša Popović: Zašto britanski parlament razgovara o presijecanju Republike Srpske
Da podsjetimo, zvanično Skoplje je 2018. godine doslovce trampilo ime sopstvene zemlje zarad ulaska u NATO. Sa Atinom je tada potpisan Prespanski sporazum čime je okončan 27-godišnji spor oko imena Makedonije kojim je ta zemlja promijenila ime u Republika Sjeverna Makedonija – a Grčka, zauzvrat, nije stavljala veto na ulazak te države u NATO alijansu.
Država koja se odrekla sebe
Sjeverna Makedonija je tako praktično pristala da se odrekne sebe samo zarad transatlanskog puta. Zemlja je ušla u NATO dok je poniženje i povrijeđeno dostojanstvo narod konačno pokazao homogenizacijom tek na nedavnim izborima, sa rezultatom da prvi put albanski faktor u novijoj istoriji Sjeverne Makedonije nema poslednju riječ u sastavljanju Vlade.
Nažalost, okolnost da bivši premijer Zoran Zaev koji je, uzgred 2020. godine mudro savjetovao da bi Kosovo i Srbija trebali uzeti Prespanski sporazum kao uzor za rešenje kosovskog pitanja, više nije značajan faktor u politici, slaba je utjeha za narod koji je, očigledno, u međuvremenu shvatio da se NATO ne maže na hljeb, te da im je slijepo slijeđenje dobronamjernih savjeta zapadnih partnera nanijelo nepopravljivu štetu.
Slučaj simpatične, i Crnoj Gori susjedne i prijateljske države Sjeverne Makedonije, iako drastičan, uvijek bi trebalo da bude upozoravajući primjer da nije baš sve što dolazi kao preporuka i zahtjev od stranaca na naše vlastito dobro. Jer kao što se bjelodano vidi, lako se mogu omaći i one istorijske greške nakon kojih nema kajanja i povratka nazad.
