
Turska će predsednika birati u drugom krugu. Više od 64 miliona birača odlučivaće 28. maja ko će voditi državu u narednih pet godina. U prvom krugu, predsednik Erdogan osvojio je 49,5 odsto, a glavni opozicioni kandidat Kemal Kiličdaroglu 44,88 odsto glasova birača. Konačni rezultati očekuju se 19. maja. Na parlamentarnim izborima, Erdoganova koalicija „Narodni“ savez osvojila je većinu – 321 od 600 poslaničkih mesta. Šta se očekuje u drugom krugu predsedničkih izbora, ali i od Turske globalno, regionalno i na Balkanu?
Vladimir Ajzenhamer sa Fakulteta bezbednosti, gostujući u Dnevniku RTS-a, izjavio je da je opozicija napravila veliki pomak sa preko 40 odsto osvojenih glasova. „Iako je Erdogan nekoliko miliona glasova u prednosti u odnosu na glavnog opozicionog kandidata Kiličdaroglua, opozicija je imala uspeh“, ističe Ajzenhamer.
Na pitanje šta je presudilo da opozicija ipak ne pobedi u prvom krugu, Ajzenhamer navodi da bi rezultat bio bolji da je opozicioni kandidat bio gradonačelnik Istanbula ili pak Ankare.
„To su izbori koji bi kod turskih opoziciono nastrojenih birača odneli koji procenat više, a možda dovoljno da se sve završi u prvom krugu. Ličnost je presudila. Bila bi promena ako bi Kemal Kiličdaroglu došao na čelo države, ali nije dovoljno harizmatičan da porazi Erdogana u prvom krugu“, smatra Ajzenhamer.
Srboljub Peović iz Instituta za evropske studije kaže da je reč o „sistemskoj mani turskih anketa“.
„Nemate određene grupe u anketama i milionski birokratski kor. To su manjine i nacionalisti“, ističe Peović.
„Erdogana sekularizam ne košta“

Vladimir Ajzenhamer pak kaže da sve zavisi od toga da li će Kiličdaroglu prihvatiti uslove Sinana Ogana.
„To su pitanja za više miliona izbeglica, Kurda i sekularizma. Ogan traži da se jedan od kandidata javno obaveže da će te uslove ispuniti. Izvesnije da će Erdogan to učiniti, jer ga sekularizam ne košta ništa“, navodi Ajzenhamer.
Prema njegovim rečima, Oganovi birači zato mogu da daju Erdoganu vlast. „Ukoliko to pak bude Kiličdaroglu, bojim se da tu može doći do cepanja, kao i da deo glasova ode Erdoganu i da imamo neizvesnu trku. Videćemo kako će se kampanja za te glasove voditi“, kaže Ajzenhamer.
Srboljub Peović objašnjava da Erdoganova Narodna alijansa ima 55 odsto glasova, kao i da bi Kiličdaroglu ispunio obećanje iz kampanje – da će vratiti reforme od 2017. godine, morao bi da ima tri petine Parlamenta.
„On to neće moći da ispuni. Zanimljiv je da u slučaju pobede Kiličdaroglua imamo sukob interesa. Trebalo da vrati ingerencije Parlamentu, koji je protiv njega“, priča Peović.
Odnosi u svetu posle izbora
Govoreći o situaciji posle izbora u svetu, Ajzenhamer očekuje da će se „romansa Putin-Erdogan još neko vreme nastaviti“, ali je skeptičan da to može biti dugoročno.
„Putin i Erdogan imaju zajedničke interese u regionu ili barem nalaze način kako da se zajedno odupru Zapadu. Erdogan uvek na kratkoj uzici drži Zapad. Jeste saveznik, ali buntovni. Ne mogu bez njega, a kada su s njim zadaje im glavobolje“, kaže Ajzenhamer.
Očekuje da ostane sve po starom, ako Erdogan pobedi za razliku od pobede opozicionog kandidata.
„Ako Kiličdaroglu pobedi, imaćemo problem – za njega samoga da Zapadu isporuči sve što je obećao – približavanje. kada su veze sa Rusijom čvrste i produktivne. Bilo bi ravno tome da sečete sopstvenu nogu ili granu na kojoj sedite, a Zapad bi očekivao. U kampanji Kiličdaroglu je dao mnogo spoljno-političkih obećanja, a da ne zna kako će ih ispuniti“, navodi Ajzenhamer.
„Veze sa Balkanom“
Peović kaže da je postojao „savez elita“ u drugoj polovini Erdoganove vladavine, kada je reč o odnosu Turske prema Balkanu.
„Imali ste kumovske veze. To se neće nastaviti ako Kiličdaroglu pobedi, ali ne bih očekivao da se nešto drastično promeni kada je reč o Balkanu, makar u ranoj fazi. To pitanje dugoročnih državnih interesa“, navodi Peović.
Dodaje i da je Balkan u poslednjoj deceniji više nego udesetostručio trgovinsku razmenu sa Turskom, uprkos ekonomskim nedaćama te zemlje i inflaciji.
„Posebno Srbija ima interesa kao glavni spoljno-trgovinski partner Turske na zapadnom Balkanu. To će se nastaviti, ako ne dođe do nekih drastičnih iznenađenja“, smatra Peović.
Vladimir Ajzenhamer kaže da do sada „erdonomika“ nije dala rezultate.
„Ideja da imate snižene kamatne stope i da štampate novac, kao i da se na taj način borite protiv inflacije, nije urodila plodom. Ne izgleda kao da je Erdogan spreman da od ovoga odustane“, zaključuje Ajzenhamer.
Izvor: RTS