Piše: Edvard Lozanski
Predsjednik SAD Donald Tramp i njegov specijalni izaslanik za Ukrajinu, general Kit Kelog, kažu da žele da što brže okončaju rat u Ukrajini.
Međutim, obojica su nedavno dali izjave koje pokazuju potpuno neznanje o Rusiji i sklonost da vjeruju svemu što im serviraju ukrajinska i američka obavještajna služba, kao i ono što pročitaju u novinama.
Vjerujući da može zastrašiti Vladimira Putina kao što pokušava sa svima drugima, Tramp je prije sedam dana pomislio da zaigra na oštru kartu, prijeteći ruskom predsjedniku.
„[Ukrajinski predsjednik Volodimir] Zelenski mi je rekao da želi da postigne sporazum, ne znam da li Putin želi… možda ne želi. Mislim da bi trebalo da napravi dogovor. Mislim da uništava Rusiju time što ga ne pravi“, rekao je Tramp prvog dana nakon povratka u kabinet.
„Mislim da je Rusija u prilično velikom problemu. Pogledajte njihovu ekonomiju, pogledajte njihovu inflaciju. Odlično sam se slagao sa [Putinom], nadam se da želi da postigne sporazum“, nastavio je Tramp da priča novinarima.
Putin ne „uništava“ Rusiju; i ruska ekonomija nije „u velikom problemu“. Ruska ekonomija je rasla tokom rata i u jednom trenutku bila je pregrijana.
Ekonomski rat se Zapadu obio o glavu, jer se Rusija okrenula novom ekonomskom, trgovinskom i finansijskom sistemu predvođenom zemljama BRIKS-a. Tamo je Rusija pronašla nova tržišta za svoje izvozne proizvode pod sankcijama Zapada, posebno za svoju naftu i gas.
Ali opet, kao i većina Amerikanaca, Tramp tek sada saznaje da BRIKS uopšte postoji. U istom razgovoru s novinarima, Tramp je u neznanju izjavio da je Španija dio BRIKS-a.
Ali tu nije stao. Tri dana kasnije, Tramp je zapretio Putinu na društvenim mrežama: „Učiniću Rusiji, čija ekonomija propada, i predsjedniku Putinu jednu veliku USLUGU… Postignite sporazum sada i ZAUSTAVITE ovaj smešni rat! SAMO ĆE POSTATI GORE. Ako ne postignemo ‘dogovor’ uskoro, neću imati drugi izbor osim da uvedem visoke poreze, tarife i sankcije na sve što Rusija prodaje Sjedinjenim Državama i raznim drugim zemljama učesnicama. Možemo to uraditi na lak način ili na težak način – a lakši način je uvijek bolji. Vrijeme je da ‘POSTIGNEMO DOGOVOR’.”
Tramp možda misli da djeluje iz pozicije snage, ali u stvarnosti to je pozicija neznanja. On slabo razumije stanje ruske ekonomije ili njenu poziciju na bojnom polju.
„On se bori do kraja“, rekao je Tramp. „Većina ljudi je mislila da će sve trajati oko sedam dana, a sada je u toku treća godina. To ne izgleda dobro za njega.“
A onda je Tramp pokazao koliko je zapravo neupućen u temu za koju vjeruje da je savladao, prije nego što uopšte zakaže sastanak sa Putinom.
„Imamo brojke koje govore da je skoro milion ruskih vojnika ubijeno. Oko 700.000 ukrajinskih vojnika je poginulo. Rusija je veća, ima više vojnika koje može da izgubi, ali to nije način na koji se vodi država“, dodao je.
Ukrajinci smjelo lažu o žrtvama od samog početka rata, a vlada SAD i mediji te laži gutaju bez pitanja. Sada izlaze i iz Trampovih usta.
Vilijam Dankerli: Ključni put do mira u Ukrajini koji su svi dugo ignorisali
Dva od najantiruskijih izvora – PussyRiot i BBC – udružile su se kako bi brojale ruske žrtve u ratu. Projekat se zove MediaZona, a najnovija potvrđena brojka je 88.726 poginulih ruskih vojnika.
Tramp je rekao i neke rijetko pametne stvari o Rusiji, poput razumijevanja ruskog protivljenja širenju NATO-a do njenih granica. Vrlo je moguće da je to čuo od Roberta F. Kenedija mlađeg, svog kandidata za ministra zdravlja, koji je pokazao duboko razumijevanje korijena ukrajinske krize.
Ali generalno, Tramp je ozbiljno dezinformisan o Rusiji. Čak i kada pokuša da kaže nešto ispravno, zbrlja stvar. Malo koji američki političar priznaje ulogu Rusije u pobjedi nad Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, pretvarajući se da su američki vojnici obavili najveći dio borbe i žrtvovanja. Sovjeti su, u stvari, uništili oko 80 odsto Vermahta.
„Ne smijemo nikada zaboraviti da nam je Rusija pomogla da pobijedimo u Drugom svjetskom ratu, izgubivši skoro 60.000.000 života u tom procesu“, napisao je Tramp na Truth Social. Naravno, Rusija je izgubila oko 27 miliona ljudi. I upravo je Amerika pomogla Sovjetima da pobijede, a ne obrnuto. Ako Tramp zaista želi da okonča patnju u Ukrajini, mora brzo početi da uči. Evo dva prijedloga gdje bi mogao da počne.
Prva stvar koju bi Tramp trebalo da pročita je deklasifikovana (nakon 30 godina) telegrama od 70 paragrafa, koju je u martu 1994. godine napisao E. Vejn Meri, vodeći politički analitičar u ambasadi SAD u Moskvi. On je u njoj oštro kritikovao američku politiku usmjerenu na radikalne ekonomske reforme u Rusiji.
Zbog protivljenja Ministarstva finansija SAD, Meri nije mogao dobiti dozvolu da objavi telegram. On je postao javan tek nakon što je Nacionalni bezbjednosni arhiv podnio tužbu na osnovu Zakona o slobodi informacija (FOIA).
Suština Merijeve poruke bila je da su radikalne tržišne reforme „šok terapije“, koje je Vašington nametnuo i koje su vodili američki savjetnici, bile pogrešan ekonomski recept i razorne za Rusiju. U istom telegramu, Meri je upozorio na dugoročne posljedice ovih reformi, koje će ponovo stvoriti neprijateljske odnose između Rusije, Sjedinjenih Država i Zapada.
Naravno, Merijevi stavovi danas nisu nikakva senzacija, jer postoji mnogo drugih materijala o katastrofalnim dešavanjima u Rusiji tokom 90-ih godina. Na primjer, izvještaj delegacije Kongresa SAD iz septembra 2000. godine navodi da su, nakon raspada Sovjetskog Saveza, prethodnici predsjednika Bila Klintona – od Harija Trumana do Ronalda Regana – mogli samo da sanjaju o američko-ruskim odnosima koje je Klinton zatekao.
U to vrijeme, američke vrijednosti, uključujući slobodno preduzetništvo i demokratiju, uživale su ogroman ugled i popularnost među Rusima. Izgradnja odnosa sa Sjedinjenim Državama bila je glavni prioritet za rusko rukovodstvo.
Do 1993. godine, Moskva je skladno sarađivala sa Vašingtonom na čitavom nizu međunarodnih pitanja, uključujući kontrolu naoružanja, što je rezultiralo ugovorom START-2, koji je smanjio nuklearne arsenale Sjedinjenih Država i Rusije za 66 odsto. Takođe, vodili su se pregovori o protivraketnoj odbrani, koje su započeli predsjednik Džordž H. V. Buš i predsjednik Boris Jeljcin, sa ciljem izmjene Sporazuma o antibalističkim raketama (ABM) iz 1972. godine kako bi se u obzir uzelo širenje balističkih projektila i oružja za masovno uništenje.
Rat u Ukrajini na prekretnici: U senci dvoboja raketa, front se drastično menja
Međutim, kongresmeni su nastavili sa godinama „loših savjeta“, što je dovelo do potpunog ekonomskog kolapsa Rusije. Kulminacija fatalno pogrešne makroekonomske politike administracije Bila Klintona prema Rusiji dogodila se u avgustu 1998. godine, kada je ruski državni bankrot i devalvacija rublje dovela do sloma.
Prema svim procjenama, ova katastrofa bila je ozbiljnija od američkog kolapsa 1929. godine. U avgustu 1999. godine, u članku pod naslovom „Ko je opljačkao Rusiju?“, kolumnista Vašington posta Dejvid Ignatijus, koji je danas jedan od najglasnijih kritičara Rusije, napisao je:
„Ono što situaciju u Rusiji čini tako tužnom jeste činjenica da je Klintonova administracija možda prokockala jedan od najvrednijih mogućih resursa – idealizam i dobru volju ruskog naroda, koji su se pojavili nakon 70 godina komunističke vladavine. Katastrofa u Rusiji mogla bi nas proganjati još nekoliko generacija.“
Ako se osvrnemo na trenutna dešavanja, Tramp, ili barem njegovi pregovarači, treba da pročitaju knjigu Provoked Skota Hortona. U njoj Horton opisuje istoriju zajedničkih akcija svih uzastopnih američkih administracija nakon završetka Hladnog rata.
Od širenja NATO-a na istok, preko ekonomske politike „šok terapije“, Balkanskih i Čečenskih ratova, obojenih revolucija, optužbi za miješanje u izbore, pa sve do kijevskog puča 2014. godine i rezultirajućeg brutalnog sukoba u Ukrajini – knjiga pokazuje ko je odgovoran i šta se zapravo dogodilo.
Evo nekoliko komentara poznatih američkih stručnjaka o Hortonovoj knjizi:
Ron Pol, bivši kongresmen iz Teksasa:
„Skot Horton je postao neprocjenjiv hroničar razaranja koje je izazvala naša intervencionistička spoljna politika. U svojoj novoj knjizi Provoked, on skida masku sa planina laži koje su korišćene da opravdaju Vašingtonovo pronevjeravanje milijardi dolara i bezbroj ukrajinskih života u beskorisnom ratu protiv Rusije.“
Džon DŽ. Miršajmer, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Čikagu:
„Provoked je mana s neba za svakoga ko želi da sazna odakle potiče ekstremna rusofobija na Zapadu, kao i o ključnoj ulozi koju su Sjedinjene Države odigrale u izazivanju rata u Ukrajini.“
Pukovnik Daglas Makgregor, penzionisani oficir Vojske SAD:
„Nova, značajna knjiga Skota Hortona prati američki put ka ratu i intervencijama kroz niz predsjedničkih administracija i gradi argument koji ukazuje na zastrašujuću, moguću konačnu destinaciju za Sjedinjene Države: izolaciju i otuđenje od većeg dijela svijeta. Poruka Skota je jednostavna. Zaustavite se sada, prije nego što bude prekasno.“
Sudija Endrju P. Napolitano:
„Horton je noćna mora neokona. On poznaje njihove prevare i laži i neustrašivo iznosi na vidjelo katastrofe koje su proizveli. Provoked je najbolje istražen, racionalno utemeljen i najubjedljiviji napad na rat i odbrana mira napisana na engleskom jeziku u post-9/11 eri.“
U preostalom vremenu prije početka direktnih pregovora, sažetak ovih dokumenata mora biti predstavljen Trampu kako bi bolje razumio korijene sukoba; kako doći do časnog izlaska iz rata i započeti novu stranicu u američko-ruskim odnosima koji bi bili od koristi i za dvije zemlje i za čitav svijet.
Tramp bi bolje uradio ako bi se dobro informisao prije nego što sjedne za sto sa Putinom. — Džo Laurija je doprinio ovom članku.
Edvard Lozanski je predsjednik i osnivač Američkog univerziteta u Moskvi i Foruma SAD-Rusija. Takođe je profesor na Moskovskom državnom univerzitetu i Nacionalnom istraživačkom nuklearnom univerzitetu.
Izvor: Consortium News
