Piše: Adrijana Đorojević
Povodom obilježavanja značajnog jubileja – 130 godina od rođenja i 50 godina od smrti Rista Stijovića, Muzeji i galerije Podgorice pripremili su projekat ,,Risto Stijović 130/50“ u okviru kojeg publika može da se upozna i sa bibliotekom ovog velikog vajara. Biblioteka, koju je Stijović poklonio svom rodnom gradu, izložena je u manjem objektu kompleksa galerije ,,Risto Stijović“ u Staroj varoši.
Istoričarka umjetnosti i kustoskinja Slađana Žunjić ekipi Pobjede predstavila je djela iz biblioteke Rista Stijovića koju čini više od 300 publikacija. U značajnom broju knjiga zabilježene su posvete kojima se autori vrlo lijepim riječima, sa puno poštovanja, naklonosti i ljubaznosti obraćaju Stijoviću.
RAZNOVRSNO
U biblioteci dominiraju djela iz književnosti i likovne umjetnosti, uz jedan manji broj istorijskih knjiga. Posebno je, što se tiče likovne umjetnosti, zanimljivo što su tu monografije o stranim i jugoslovenskim umjetnicima, o muzejskim riznicama, čak i publikacije sa crtežima, dok je iz oblasti književnosti fond dosta raznovrstan.
– Biblioteka čuva stara izdanja renomiranih domaćih i stranih izdavača. Nakon uvida u biblioteku dobijamo upečatljiviji utisak o Ristu Stijoviću, nekako ga bolje poznajemo, pogotovo kada pročitamo posvete kojima mu se obraćaju ugledne ličnosti toga vremena sa puno pažnje, uvažavanja i naklonosti. On je ličnost koja je ostavljala utisak koji traje. To je ono što je ključno – istakla je Žunjić.
Ona nam je pokazala neke zanimljive posvete u knjigama koje su upućene Stijoviću.
– Recimo, u knjizi istoričara umjetnosti Veljka Đurića ,,Slikari i vajari iz Crne Gore 1900-1960“, koja je objavljena 1964. godine u izdanju Umjetničke galerije Cetinje, nalazi se posveta: ,,Dragom čika Ristu, u znak poštovanja i divljenja njegovom vajarskom djelu, V. Đurić, Budva, 27. 7. 1964. godine“. Ovdje je još jedna posveta u publikaciji monografskog kataloga koja je objavljena na francuskom jeziku 1973. godine, a prethodno i u Rimu 1972. godine. Riječ je o katalogu koji je pratio izložbu ,,Moderna crnogorska umjetnost od 1945-1970“. Nju su pripremili i tekst kataloga uradili Milan Marović i Olga Perović. U posveti je navedeno: ,,Dragom striku Ristu Stijoviću, u znak pažnje i zahvalnosti na pomoći povodom ove značajne akcije. Prijateljski, Milan Marović i Pavle Đonović, Beograd, 15. april 1973. godine“. To nam pokazuje da su oni na pripremi izložbe sarađivali i kada prelistate ovaj katalog vidjećete na početku Stijovićeve skulpture – istakla je Žunjić.
Posebno je izdvojila knjigu Emila Zole ,,Rad“, publikovanu u Parizu na francuskom jeziku 1901. godine. Ovo je najstarija knjiga u biblioteci.
– Na prvoj unutrašnjoj strani knjige napisano je ime Risto Stijović, skulptor, na fracuskom jeziku, ulica u kojoj je živio u Parizu i datum 14. 2. 1921. godine. Moguće je da je to Stijovićev potpis. Istakla bih i posvetu Mihaila Lalića u knjizi ,,Gosti“ objavljenoj 1967. godine u kojoj on kaže: ,,Poštovanom i dragom Ristu Stijoviću, stvaraocu lijepih oblika, u znak prijateljskih osjećanja, Mihailo Lalić, Beograd, 3. 12. 1967. godine“. Dio biblioteke su i četiri knjige sa posvetama koje je napisala Zora Đurić, supruga Miloša Đurića u knjigama koje je on napisao, preveo ili priredio. Riječ je o istaknutom klasičnom filologu, filozofu, akademiku i profesoru koji je bio jedan od najuglednijih svjetskih helenista toga doba – kazala je Žunjić.
MONOGRAFIJE
Što se tiče likovne umjetnosti, u biblioteci je nekoliko monografija koje se tiču jugoslovenskih umjetnika.
– Tu je knjiga Miodraga Protića o Milanu Konjoviću, kao i monografija o Petru Dobroviću u kojoj je predgovor napisao Miroslav Krleža. Od knjiga o skulpturama zanimljiva su izdanja ,,Skulptura na beogradskom Novom groblju“ gdje ima dosta skulptorskih djela koja su radili njegovi savremenici iz međuratnog perioda, a i kasnije. U sklopu ove skulptorske cjeline postoji i nekoliko portreta i reljefa Rista Stijovića. Zanimljivo je i izdanje ,,Seoski nadgrobni spomenici u Srbiji“, koji su kao izvorno ekspresivni i upečatljivi vjerovatno bili posebno zanimljivi Ristu Stijoviću – istakla je Žunjić.
Dio biblioteke su i monografije iz likovne umjetnosti renomiranih stranih izdavača, među kojima je nekoliko američkih, uglavnom iz pedesetih godina (Harry Abrams INC New York, The Mac Millan New York, Pantheon Bollingem Foundation New York i dr.), kao i francuskih publikacija (Skira, Le livre de poche Paris i dr.), čija su najstarija izdanja iz dvadesetih godina XX vijeka.
Djela Dostojevskog i Krleže iz 30-ih godina prošlog vijeka
U biblioteci Rista Stijovića, posebno iznenađenje za Slađanu Žunjić bila su književna djela.
– Mi u njegovoj biblioteci nalazimo knjige renomiranih izdavačkih kuća iz Beograda. Tu su zanimljiva izdanja Narodne prosvete gdje nalazimo 15 knjiga Dostojevskog iz 1933/34. godine. Danas imaju vrijednost antikvarnih knjiga. Istraživala sam o toj izdavačkoj kući i vidjela da je u to vrijeme za ovog izdavača Dostojevskog prevodila Desanka Maksimović. Izdvajamo i izdavačku kuću Srpska književna zadruga od koje imamo više od 50 publikacija među kojima su najstarije inostrane iz 1922. godine. Imamo i više od 30 publikacija u izdanju Prosvete iz Beograda – kazala je Žunjić, dodajući da posebno izdvaja knjigu Miroslava Krleže ,,Glembajevi“, izdanje iz 1933. godine, zagrebačke Minerve, kao i publikaciju ,,Monahinja Jefimija“ objavljenu u Beogradu 1936. godine u izdanju Udruženja univerzitetski obrazovanih žena.
Izvor: Pobjeda
