Piše: Senka Čolović Šumić
Promocijom časopisa „Slovo“ za srpski jezik, književnost i kulturu, koja je održana u okviru tribine „Svobodijada“, u JU Zahumlje, počela je prva manifestacija „Dani srpskog jezika u Nikšiću“. Događaj je organizovan u okviru decembarskog repertoara Nikšićke kulturne scene 2024.
Manifestaciju „Dani srpskog jezika u Nikšiću“ organizuje Nevladino udruženje Aktiv profesora srpskog jezika i književnosti iz Nikšića, povodom dvadeset godina borbe za ime srpskog jezika u Crnoj Gori, navela je Milica Bakrač, urednica tribine Svobodijada.
„Novi broj (63 – 64) časopisa Slovo posvećen je, kako stoji u zapisu redakcije „sjenima naših dragih kolega, profesora srpskog jezika i književnosti: Vuka Velaša, Stanke nikčević i Svetozara Ćirakovića, kao i svih onih, znanih i neznanih, koji su tokom jeseni 2004. i zime 2005. godine, pet mjeseci, u znak protesta protiv preimenovanja nastavnog predmeta Srpski jezik i knjiežvnost, svakodnevno šetali s nama ulicama Nikšića“, rekla je Bakrač.
Prof. dr Draga Bojović smatra se i nadalje ništa ne pomjera s mrtve tačke u korist srpskog jezika, već se, mišljenja je Bojović, pridodaju sadržaji koji su na fonu takozvane montenegristike.
„Zato je Slovo, u početku Raspeće, kičma nevidljivom ratu za srpski jezik, koji se nastavlja i koji će se, za neka buduća pokoljenja ovaplotiti u vidljive rezultate. I zato ovaj jubilej ima karakter svečanosti, pohvale istrajnosti, a istrajnost na ovom putu duboko je skopčana sa patnjom o čemu bjelodano govori segment posvećen jubileju Dvadeset godina bosi po trnju. Slikovitije ne može!“, ocijenila je Bojović.
Kada se u novembru 2004. godine iz štampe pojavio prvi broj časopisa, koji je izašao pod nazivom Raspeće jezika srpskoga, malo ko je vjerovao da će takav podvig, iznikao iz vrlo traumatične totalitarne društvene stvarnosti i zasnovan na subverzivnoj platformi suprostavljanja oficijelnom, od institucija tadašnje vlasti projektovanom Apsurdu, imati svijetle i trajne perspektive, kazao je doc. dr Radoje Femić.
„Izvrsnost Slova, koja ga izdvaja iz neizbrojive galaksije akademske periodike jeste njegova nepokolebljiva srčanost, intelektualna borbenost i spremnost da se stvaralačka načela primijene u praksi i javnom životu. Navedenu specifičnost Slova moguće je razumjeti tek ako se uvidi istinska tajna njegove vitalnosti, koju, uz svu profesionalnu skrupuloznost, obezbjeđuje snaga naroda iz kojeg je srpski jezik potekao, na čijim je usnama sačuvan i u doba viševjekovne osmanske okupacije, u čijim je dušama očuvan žar predačkog zavjeta i jedinog nadideološkog imperativa – da se sačuvaju jezik i pismo“, konstatovao je Femić.
Jedan od profesora nikšićke Gimnazije koji se 2004. godine usprotivio preimenovanju srpskog jezika, pjesnik Radinko Krulanović ustvrdio je da jeste srpski jezik proganjan, ali nije prognan, jeste gašen, ali nije ugašen, jeste se ućutkivao, ali se nije mogao ućutkati.
Izvor: RTNK