Ponedeljak, 26 jan 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Miroslav Zdravković: Kratka ekonomska istorija SSSR-a i ko je kako nakon raspada prošao?

Žurnal
Published: 7. oktobar, 2024.
Share
Foto: Eurasia News
SHARE

Piše: Miroslav Zdravković

Raspad SFRJ imao je različite dinamičke posledice po bivše republike: najbolje je prošla Slovenija, sledi Hrvatska, Crna Gora i S. Makedonija stoje slabije, a najlošije su prošle Srbija i Bosna i Hercegovina. Srbija će u 2024. godini biti za nekih 10% iznad nivoa BDP-a iz 1989 (nakon 35 godina!), dok je on u Sloveniji udvostručena, a ostale BJR su između ove dve krajnosti.

Interesovalo me je da saznam kako su prošle bivše republike SSSR-a, intuitivno misleći da su tri minijaturne baltičke republike prošle najgore, a da je izvesno da je Ukrajina prošla najgore.

U procesu saznavanja prelazio sam od UNKTAD-a, preko MMF-a do Angusa Medisona.

Odstupanja u podacima o dinamici BDP-a po kupovnoj snazi valuta su velika između UNKTAD-a i MMF-a, pa sam se na kraju odlučio da koristi MMF-ove podatke.

Kakva je bila dinamika BDP-a kod novonastalih 15 država, uključujući tu i Rusiju?

U bazi MMF-a nema podatka za Estoniju u 1992. i za Litvaniju 1992-1994. Pretpostavio sam da je isti kao i prvi poznati, mada su sve ove ekonomije tada bile u padu. To znači da sam precenio ove dve zemlje, iz sadašnje perspektive, Estoniju za par procenata a Litvaniju za malo više.

Najveći relativan rast BDP-a u posmatranom periodu imale su Jermenija, i Gruzija, ispred tri baltičke zemlje, a iznad indeksa za sve zemlje (254,5) bio je još Uzbekistan. Oko prosečnog rasta bili su Turkmenistan, Azerbejdžan, Belorusija i Kazahstan. Ispod proseka su bili Tadžikistan, Rusija, Moldavija, Kirgizija i Ukrajina koja je jedina ispod nivoa BDP-a koji je imala u 1992. godini.

Iz MMF-ovih podataka možemo priložiti i grafikon o zbirnom udelu ovih 15 zemalja u svetskom BDP-u od 1992. do 2024.

Sa grafikona se može očitati da je 1998. ostvaren najniži udeo (4,021%) u svetskoj ekonomiji, on je dostigao 5,35% u 2008. i 5,257% u 2013. godini, da bi opet nastavio da se smanjuje i stabilizovao se oko 4,5% u poslednje tri godine.

Iz baza Angusa Medisona izvukao sam naredna dva grafikona.

Interesantno je da su u novijim bazama izbacili bivši SSSR, dok bivša Jugoslavija i dalje postoji. I u bazi MMF-a ne postoje raniji podaci o SSSR-u već samo o novonastalim državama od 1990-1992. godine.

Iz baze za 2013. godinu, možemo saznati da je carska Rusija bila za 8,4% ispod prosečne svetske razvijenosti u 1913. godini. U 1940. godini SSSR je bio za 1,7% ispod prosečne svetske razvijenosti da bi 1950. godine bio 35,1% iznad svetskog proseka. Rekordno odstupanje od svetskog proseka SSSR je ostvario 1974-1976. kada je premašio prosek za 50-51%. To je vreme prvog naftnog šoka.

SSSR je polako, relativno usporavao do 1989. kada je nastupio ekonomski slom: tada je bio na 138,5% od svetskog proseka (100%), da bi u 1998. godini pao na 68,3% prosečne razvijenosti. U 2008. godini je nadmašio prosečnu razvijenost za 3,3% da bi u 2009. i 2010. pao opet ispod proseka.

Iz baze Angusa Medisona za 2010. godinu možemo pratiti udeo bivšeg SSSR-a u svetskoj ekonomiji od rođenja Isusa Hrista. Tada je teritorija SSSR-a učestvovala sa 1,48% u svetskoj ekonomiji.

U vreme Vladimira Velikog i Kijevske Rusije (link link ) udeo je povećan na 2,34%, u vremenu pre i posle Ivana Groznog udeo je bio stabilan (3,41% u 1500. i 3,45% u 1600), da bi u vreme Petra Velikog bio povećan na 4,36%. U vreme Aleksandra I, pobednika nad Napoleonom, udeo carske Rusije u svetskoj ekonomiji povećan je na 5,43% da bi u vreme Aleksandra II dostigao 7,54%. U vremenu Nikolaja II udeo je nastavio da raste sa 7,81% u 1900. na 8,50% u 1913.

SSSR je u vreme izbijanja Drugog svetskog rata, u 1940. godini, imala udeo od 9,33% u svetskoj ekonomiji i on je blago povećan na 9,56% u 1950, a u vreme smrti Staljina je imala udeo 9,17%.

Rusija je najveći udeo u svetskoj ekonomiji ostvarila u vreme aktiviranja Car bombe 1961, kada je on iznosio 10,22%, a iznad 10% bio je još u 1958, 1960. i 1962. godini.

Nakon aktiviranja Car bombe i ulaska u period de-eskalacije mogućeg otvorenog sukoba SSSR-a sa zemljama NATO-a, udeo SSSR-a u svetskoj ekonomiji je počeo da se smanjuje. Naravoučenije je da su i SSSR, poput SAD-a, svoju dominaciju razvijale putem vojne industrije, i da je prelazak u „miroljubive vode“ smanjivao njegov relativni značaj.

Udeo SSSR-a u svetskoj ekonomiji, po Angusu Medisonu, smanjen je na 4,4% u 2008. dok je prema MMF-u on iznosio 5,35% u toj godini.

Rusija je na početku „specijalne vojne operacije u Ukrajini“ imala udeo od 2,933% u 2022. da bi u 2024. povećala udeo na 2,948%, uprkos svim sankcijama kolektivnog Zapada, a zahvaljujući prelasku na ratnu ekonomiju.

  • Iz ovog istraživačkog lutanja kroz vreme i kroz ekonomske pokazatelje možemo zaključiti da:
  • Postoje velike razlike u dinamici BDP-a 15 novonastalih država na području SSSR-a i svaka od njih zahteva posebno vreme kako bi se razumeli faktori koji su opredelili sporiji ili brži oporavak i rast nakon raspada zajedničke države.
    Iz sadašnje perspektive, dostizanje rekordnog udela SSSR-a iz 1961. godine izgleda nezamislivim u jako dugom periodu u budućnosti.

Izvor: Makroekonomija

TAGGED:ekonomijaMakroekonomijaMiroslav ZdravkovićSSSR
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Lana Bastašić: Cenzura u Nemačkoj prema umetnicima koji se solidarišu sa stradanjem Palestinaca
Next Article Drago Pilsel: Može li nada doći iz Beograda? Da. Axios, mons. Ladislave!

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Crnogorski rukomet pozelenio od muke

Piše: Oliver Janković Nema normalnog čovjeka niti građanina Crne Gore koji ne bi rado i…

By Žurnal

Lompar: Postupci vlasti dovešće do kosovske nezavisnosti i sankcija Rusiji

 Odluku srpskih vlasti, predvođenih Aleksandrom Vučićem, da postepeno ukinu srpske tablice u području Kosova i…

By Žurnal

Jovan Markuš: Šta slave cetinjski odbornici?

Na jučeršanji dan prije 537 godina izdata je povelja o vlasništvu Cetinjskog manastira koji je…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Zapad i njegova margina: dijalektika bezumlja

By Žurnal
Drugi pišu

Džadama Nikšića grada: Prorok iz čaše

By Žurnal
Drugi pišu

Ljubomir Tadić, Uspravni građanin je temelj države

By Žurnal
Drugi pišu

Papa, Srbija, Kosovo i Stepinac: Hoće li Vatikan sa novim poglavarom promeniti i političke pozicije

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?