U današnjem svijetu često ekstremnog feminizma teško je zamisliti ženu koja je dugi niz godina trpjela svog muža i svekrvu, a posle i sina. Odgovor na ovo krije se u hrišćanstvu. Ovakav primjer je bila sveta Monika majka blaženog Avgustina, velikog oca zapadne crkve iz četvrtog vijeka.
Rođena u hrišćanskoj porodici strogih moralnih načela udala se iz nepoznatih razloga za Patricija, čovjeka paganina. Iako iz ugledne porodice i gradonačelnik zagorčavao je život svetoj Monici na svaki način. Bio je paganin koji joj nije dozvoljavao da krsti djecu, ometao je u njenim hrišćanskim aktivnostima, posjećivanju hrama, milostinji, ljubavi prema robovima, crkvenim sližbama, bio joj nevjeran, čovjek teške naravi, a na sve to ulje na vatru je dolivala njena svekrva. Sveta Monika rodila je troje djece, od kojih je jedno bio i pomenuti blaženi Avgustin. Ipak nije mrzjela svoga muža i svekrvu, nego se za njih molila. Bila je poslušna mužu u svemu osim u pitanjima vjere. Na kraju ono što ne bi uspjela svađom i gnijevom uspjela je hrišćanskom krotošću i molitvom.
Preobratila je muža nakon šesnaest godina upornih molitava u hrišćanstvo, koji se nakon toga brzo i upokojio. Takođe, i svekrvu. Međutim, novi problem joj je predstavljao sin koji se nakon odlaska na školovanje u Kartegu odao mladalačkim strastima i zapleo se u jeres ili kako bi danas rekli sektu manihejstva. Za njegovo preobraćenje trebalo joj je četrnaest godina molitve. I uspjela je. Avgustin ne samo da je postao hrišćanin nego i svetac i jedan od svetih Otaca Crkve. Žitije svoje majke je opisao u svom djelu Ispovijesti. Prisustovala je krštenju svog sina, koje je obavio sveti Amvrosije Mediolanski. Upokojila se u mjestu Ostiji, nakon što je o tome obavestila blaženog Avgustina, rekavši mu da nema razloga da više ostaje u ovom životu. Ovo potvrđuje i njen nadgrobni spomenik koji je nedavno pronađen u ovom mjestu.
Sveta Monika, moli Boga za nas. . .
Miloš Lalatović
