Subota, 1 avg 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
DruštvoKultura

Letenje bez krila: Najbrži vozovi na svetu

Žurnal
Published: 12. januar, 2024.
Share
Maglev, (Foto: Wiki)
SHARE
Maglev, (Foto: Wiki)

Kina planira da tokom ove godine završi testove i proizvodnju prototipa modela „CR450“ domaće proizvodnje brzih vozova serije Fudžing, koji mogu dostići brzinu i do 450 kilometara na sat. Najbrži vozovi na svetu mogu da postignu brzine do preko 600 kilometara na sat. Rekord u brzni oborio je voz iz Japana List „South China Morning Post“ piše da su državne železnice Kine objavile najnovije informacije o fazama razvoja vozova nove generacije. Proces razvoja i testiranja prototipa modela „CR450“, čija maksimalna brzina će iznositi 450 kilometara na sat, trebalo bi da bude završen ove godine.

Planirano je da voz bude zvanično pušten u saobraćaj već 2025. Godine. Navodi se da je planirano je uspostavljanje nove infrastrukture za voz nove generacije, tako što će se nadograditi tehnologije automatskog upravljanja, kormila i šina.

Brzi vozovi koji se trenutno koriste u Kini mogu dostići maksimalnu brzinu od 350 kilometara na sat. Ulaskom u saobraćaj modela „CR450“ očekuje se da će se trajanje putovanja brzim vozom na liniji Peking – Šangaj, koje sada traje više od četiri sata, smanjiti na 2,5 sata.

Najbrži vozovi na svetu i do 600 kilometara na sat

Najbrži vozovi na svetu su vozovi koji koriste magnetnu levitaciju (maglev) i mogu da postignu brzine do preko 600 kilometara na sat. Trenutno postoje dve maglev linije u svetu: Šangajski Maglev u Kini i JR-Maglev u Japanu.

Maglev tehnologija se takođe razvija i testira u drugim zemljama, a očekuje se da će u budućnosti postati sve popularnija kao način transporta. Šangajski Maglev je prva komercijalna maglev linija na svetu, koja povezuje Međunarodni aerodrom Pudong u Šangaju i gradsko jezgro.

Vozovi koji se koriste na ovoj liniji postižu maksimalnu brzinu od 430 kilometara na sat, što ih čini jednim od najbržih vozova na svetu. Putovanje između aerodroma i grada (30,5km) traje samo 7-8 minuta, što je znatno brže u odnosu na tradicionalne vozove ili automobile. Linija je puštena u rad 2004. godine i od tada je postala popularan način prevoza putnika u Šangaju.

Japan oborio rekord

JR-Maglev je maglev linija u Japanu koja povezuje gradove Tokio i Nagoja. Ova linija se trenutno nalazi u fazi testiranja i razvoja, ali je već postigla impresivne brzine. U aprilu 2015. godine, voz na ovoj liniji postavio je svetski rekord za najveću brzinu vozova na levitaciji, kada je postigao brzinu od 603 kilometara na sat.

JR-Maglev koristi tehnologiju superprovodljivih magneta koji omogućavaju vozovima da lebde iznad šina i putuju brzinama koje su mnogo veće u odnosu na konvencionalne železničke sisteme. Planovi za JR-Maglev uključuju produženje linije do Osake, kao i dalji razvoj maglev tehnologije u Japanu.

Izgradnja jednog kilometra JR-Magleva košta oko 100 miliona dolara.

Projekat započet pre šest decenija

Projekat izgradnje JR-Magleva je započeo još 1960-ih godina, a prva linija bi trebala biti izgrađena između Tokija i Nagoje, dužine oko 286 kilometara. Procenjeno je da će izgradnja ove linije koštati oko 80 milijardi dolara, što je vrlo visok iznos.

Međutim, očekuje se da će ovaj sistem imati veliki uticaj na privredu i turizam u Japanu, kao i na smanjenje gužvi na putevima i zagađenja vazduha.

Uz to, postoji i plan za produžetak JR-Magleva između Nagoje i Osake, što bi dodatno povećalo troškove. Međutim, to bi takođe omogućilo putovanje između Tokija i Osake za manje od sat vremena, što bi bilo vrlo atraktivno za putnike i poslovne ljude.

Izvor: Vreme

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article U kineskoj grobnici otkriven „Nebeski kalendar“ star 2.000 godina
Next Article Nagrada UKCG „Trifun Đukić“ prof. dr Lidiji Tomić

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Kris Hedžis: Rat kao religija umirućih carstava

Piše: Kris Hedžis „Živimo u svijetu u kojem možete do mile volje govoriti o međunarodnim…

By Žurnal

Đorđe Vukadinović: „Litijumska“ kampanja vlasti

"Litijumska" kampanja vlasti nadmašila sve viđeno za ovih 12 godina, ali uprkos tome oko trećine…

By Žurnal

Povratak u budućnost

Piše: Oliver Janković Malo manje pažljivi pratioci sportskih zbivanja možda nijesu u saznanju da su…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaNaslovna 3

Crna Gora je urna u koju je silno ime Dušanovo pribjeglo

By Žurnal
DruštvoKulturaMozaik

Zapad uveo protiv Rusije više od 17.500 sankcija i kaznio sam sebe

By Žurnal
DruštvoNaslovna 5

Zemljotres u Turskoj i Siriji: Žrtve prvog i drugog reda

By Žurnal
KulturaNaslovna 3

Miloš Crnjanski – Spaljivanje moštiju Svetog Save

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?