Subota, 16 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
DruštvoNaslovna 3STAV

Dijaloška tribina: Umjetničko blago crkve Svetog Đorđa pod Goricom

Žurnal
Published: 4. maj, 2023.
Share
Dijaloška tribina pod Goricom, (Foto: Mitropolija)
SHARE
Dijaloška tribina pod Goricom, (Foto: Mitropolija)

Ovogodišnja višednevna manifestacija „Dani Svetog Marka“ otpočela je sinoć, 03. maja 2023. godine, dijaloškom tribinom na temu „Umjetničko blago crkve Svetog Đorđa pod Goricom“. Tribina je održana u Svetogergijevskom domu pod Goricom, a učesnici su bili dr Jelena Erdeljan, profesor na Univerzitetu u Beogradu i gospodin Dragan Radović, istoričar umjetnosti. Tribinom je moderirao sveštenik Gojko Perović.

Među prisutnima su bili profesor dr Vladimir Božović, rektor Univerziteta Crne Gore i gospodin Dragan Radović, direktor Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama pri Ministarstvu pravde Crne Gore.

Gospodin Radović na početku je kazao da je crkva Svetog Đorđa, prostor oko crkve, Gorica i prostor ispod Gorice mjesto gdje je nastalo naselje i grad koji mi danas znamo kao Podgoricu. Crkva Svetog Đorđa prevazilazi teme arhitekture, slikarstva, živopisa, ikonopisa. „To je jedna univerzalna tema koja hiljadu godina okuplja ljude na ovom mjestu, na ovom prostoru, i čini Podgoricu onakvom kakvom jeste“.

Istakao je da je crkva sagrađena u desetom ili jedanaestom vijeku i od tada pa do današnjeg dana centralna je tačka ovog prostora. „Podgorica se inače prvi put pominje 1326. godine, znači mnogo kasnije nego što je crkva Svetog Đorđa ovdje sagrađena, i sigurno je da je Podgorica nastala oko crkve Svetog Đorđa ili zbog crkve Svetog Đorđa“, zaključio je Radović, uz konstataciju da je crkva tokom hiljadu godina bila mjesto u kojem je počinjao i završavao život u Podgorici, o čemu govore i stotine grobova u okolini crkve.

Objasnio je da je današnji živopis nastao otprilike u sedmoj deceniji šesnaestog vijeka. To je vrijeme vrlo žive slikarske aktivnosti, na prostoru današnje Crne Gore. Ikonopisci su bili iz porodice Đinovski, koja se doselila u devetnaestom vijeku u Podgoricu i odigrala značajnu ulogu u formiranju kulturnog i obrazovnog ambijenta. Izradili su i obnovili preko stotinu ikonostasa u Crnoj Gori, među ostalima i ikonostas crkve Svetog Đorđa.

Na kraju je kazao da porta crkve i groblje mora postati nezaobilazan dio obilska Podgorice, njene kulture i prošlosti i svega onoga što Podgorica ima da ponudi i kaže ljudima. Posebno je podvukao da bi volio ovdje da vidi arheološka istarživanja.

Profesorica Erdeljan na početku svog izlganja naglasila je važnost sakralne topografije ili hijerotopije Podgorice, čiji je centar u njenom sakralnom jezgru, a to je crkva Svetog Đorđa. Od početaka istorije, od prvih urbanih centara u Mesopotamiji, centar urbanog naselja je sakralni sadržaj. „Sakralno jezgro je ono iz čega počinje civilizacija uopšte.“

Govoreći o periodu u kom nastaje freskopis crkve Svetog Đorđa, pojasnila je da iako ne znamo ko su majstori koji su freskopisali crkvu, znamo da su funkcionisali u okviru jednog ogromnog poduhvata, koji je bio vezan za obnovu Pećke Patrijaršije. „To je jedan ogroman pokret, u okviru jednog izvanredno značajnog istorijskog događaja koji spada u šesnaesti vijek“. Istakla je da se sve to radilo programski, te da se u relativno kratkom roku na desetine crkava obnavlja i dobija novi sloj živopisa, uključujući i Studenicu i Gračanicu.

Naglasila je da se ikonostas crkve može razmatrati posmatrati u kontekstu Vranja i Debra i okoline, i uopšte putujućih majstora koji su bili iz tog kraja. Majstori Đinovski bili su dovedeni ovdje jer su bili najbolji u svom zanatu, vrhunski majstori čija su djela bila tražena.

Kao najavu budućih razmatranja ove teme, govorila je o okvirima za razumijevanje kulturnog nasleđa istočne obale Jadrana i umjetnosti srednjovjekovne Srbije. Posebno se osvrnula na manastir Studenicu i na njenom primjeru govorila o prenošenju sakralnih kultova i motiva iz Carigrada. „Kulturni transfer koji stalno postoji između Istočnog Mediterana, Jadrana, Balkana koji je sastavni dio tog područja u tom smislu, to je neporeciva činjenica“.

Otac Gojko zahvalio je svima na pažnji i najavio nastavak manifestacije „Dani Svetog Marka“. Sledeći događaj u okviru manifestacije biće guslarsko veče u porti crkve Svetog Đorđa, 04. maja u 19.30 časova. Veče nosi naslov „Žertveno polje Kosovo – omaž pjesniku Momiru Vojvodiću“.

Snimak cijele tribine možete pogledati na jutjub-kanalima Ostrog Tv Studio i Crkva Svetog Đorđa pod Goricom.

Izvor: Mitropolija crnogorsko-primorska

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Milatović: „Ima razlika između Spajića i mene, ali to je demokratija“
Next Article Španović: Hoće li neko pomoći bolesnom društvu?

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Banija: Daleko od obećanog

Piše: Saša Kosanović Gotovo četiri godine nakon strašnog potresa koji je poharao Baniju, obnova u…

By Žurnal

Sloboda hrišćanske ekspresije i sekularizacija Crnogorskog društva

Konferencija “Uloga i tretman Hrišćanske vjere u javnoj sferi” održana je u Podgorici, 28 i…

By Žurnal

Bosnu u Hercegovinu za 10 godina napustilo više od 600.000 ljudi

Više od 600.000 građana napustilo je BiH u poslednjih deset godina, nezvanični su podaci Unije…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Naslovna 3Politika

Podsjećamo na riječi bivšeg premijera

By Žurnal
Naslovna 4PolitikaSTAV

Nove priče Barona Serbhausena

By Žurnal
Društvo

Artemis 1 – početak nove ere ili začarani krug državističke loše beskonačnosti?

By Žurnal
Društvo

Petnaest najboljih televizijskih serija svih vremena za bindžovanje ovog leta

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?