Ponedeljak, 26 jan 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
DruštvoMozaik

Sjeverna Makedonija, društva mrtvih careva

Žurnal
Published: 16. avgust, 2022.
Share
Severna Makedonija, društva mrtvih careva
SHARE

Dva nekadašnja bugarska cara i saradnik nacista tokom Drugog svetskog rata nove su tačke spoticanja u odnosima Severne Makedonije i Bugarske, nedugo pošto su dve države postigle načelan dogovor o pitanjima koja su kočila približavanje Skoplja Evropskoj uniji. Istorijsko nasleđe ostaje najveći problem u odnosima Sofije i Skoplja.

Severna Makedonija, društva mrtvih careva

Imena kojima su nazvana udruženja pripadnika bugarske manjine u Severnoj Makedoniji izazvala su ozbiljna negodovanja Makedonaca i jevrejskih zajednica. Po Ferdinandu Prvom, koji je abdicirao posle Prvog svetskog rata, i njegovom sinu Borisu Trećem, koji je odgovoran za progon Jevreja u Makedoniji, nazvana su nova udruženja u Ohridu i Bogdancima.

„Ovo predstavlja namernu provokaciju i uvredu na račun jevrejske zajednice, kao i uvredu za makedonsku državu i njene stanovnike“, reagovala je Jevrejska zajednica u Severnoj Makedoniji, podsećajući da je posle odluke Borisa Trećeg da uvede rasne zakone u zamenu za teritorije u Makedoniji, u koncentracionom logoru Treblinka ubijeno više od 7.000 makedonskih Jevreja.

U koncentracioni logor Treblinka deportovana su 7.144 pripadnika jevrejske zajednice u Makedoniji. Samo je nekolicina preživela, a na mestu na kojem je nekada bilo jevrejsko naselje u Skoplju podignut je Muzej Holokausta.

Proterivanje Jevreja iz Skoplja

Bugarska je, posle serije dogovora sa Nemačkom, okupirala velike delove Rumunije i Bugarske i donela niz antisemitskih zakona, koje je uglavnom sprovodila na okupiranim teritorijama. Poslednji put, Boris Treći je sa Adolfom Hitlerom razgovarao u avgustu 1943. godine, kada je odbio da se uključi u rat protiv SSSR-a. Umro je od posledica srčanog udara nedugo posle tog susreta, a čitav niz bugarskih istoričara tvrdi da je bio otrovan.

„Možda neko misli da promocija i veličanje fašista i nacista jača dobrosusedske odnose“, navela je Jevrejska zajednica.

Muzej Holokausta navodi da je proterivanje dogovoreno direktno sa Adolfom Ajhmanom, te da je u prvoj fazi za deportaciju određeno oko 13.000 Jevreja iz Makedonije i okoline Pirota, te još 8.000 iz Sofije. Od tog broja, u logor Treblinka prebačeno je 11,343 osoba. Deportacije su prekinute u maju 1943. godine posle silnog pritiska javnosti i crkve.

Nazivanje dva nova udruženja po bugarskim carevima usledilo je posle burnih reakcija Makedonaca na prvu ovakvu organizaciju, bugarski kulturni centar u Bitolju koji je nazvan po Ivanu Mihajlovu, nekadašnjem lideru VMRO, koji je tokom Drugog svetskog rata pokušao da organizuje nacističke jedinice u Makedoniji i Bugarskoj.

Udruženje „Boris Treći“: Nismo nacisti

Udruženje „Boris Treći“ pak tvrdi da nije neonacističko, niti da na bilo koji način sarađuje sa antisemitskim pokretima.

„Sa ogromnim poštovanjem prema jevrejskom narodu i žaljenjem zbog stvari koje su se dogodile u prošlosti, zajedno koračamo u budućnost naše otadžbine Makedonije ka evropskim vrednostima… Naše udruženje formirano je zbog negovanja bugarske kulture i lika i dela cara Borisa Trećeg, ujedinitelja“, navodi to udruženje.

Pominjanje imena Ivana, ili Vanča Mihajlova, takođe je izazvalo lavinu negodovanja u Severnoj Makedoniji.

Adolf Hitler i Boris Treći

Vančo Mihajlov bio je lider Vnatrešne makedonske revolucionarne organizacije, ili VMRO, posle serije atentata u kojima je stradalo prethodno vođstvo te organizacije. Njegov najbliži saradnik Vlado Černozemski je 1934. godine u Marselju, u saradnji sa ustaškim pokretom, ubio jugoslovenskog kralja Aleksandra Prvog i francuskog ministra spoljnih poslova Luja Bartua.

Tokom rata, Mihajlov je, posle sastanaka sa Adolfom Hitlerom i Hajnrihom Himlerom, pokušavao da organizuje nacističke jedinice u Makedoniji i Bugarskoj, nakon čega je živeo u Zagrebu, odakle je izbegao u Italiju. Mihajlov je umro 1990. godine u Rimu.

Na ovakav potez, oštro je reagovala i Jevrejska zajednica u Severnoj Makedoniji, izražavajući „zgražavanje jer je kulturni centar u Bitolju nazvan po fašisti i bliskom saradniku nacista“.

„Ovaj čin je uvreda za Jevreje i predstavlja pretnju ljudskim pravima i slobodama. Klasičan je primer nepoštovanja i falsifikovanja istorije“, navela je Jevrejska zajednica u Severnoj Makedoniji.

Udruženje „Car Boris“ registrovano je još prošlog novembra, ali je informacija o ovom slučaju tek tokom ove sedmice isplivala u javnosti. Treće bugarsko udruženje u Severnoj Makedoniji, koje će se, prema najavama, zvati „Ferdinand Prvi“, još nije registrovano.

Ferdinand Prvi vladao je Bugarskom od 1908. do 1918. godine. Abdicirao je u korist sina Borisa Trećeg, kako bi izbegao poniženje da ga saveznici najure sa prestola zbog uloge u Prvom svetskom ratu. Ostatak života proveo je u egzilu. Ocene istoričara o njegovoj ulozi su podeljene. Bugari ga slave zbog konsolidacije države, ali i ozbiljno kritikuju zzbog poraza u Drugom balkanskom ratu i Prvom svetskom ratu u kojima je Bugarska izgubila stotine hiljada ljudi.

Bugarska je, već godinama, jedina prepreka početku pregovora Severne Makedonije sa Evropskom unijom, iako su dve države 2017. godine potpisale Ugovor o prijateljstvu, dobrosusedskim odnosima i saradnji, koji Skoplje smatra jedinim preduslovom za početak pregovora sa EU.

Kako je fašistička okupacija postala administracija 

Vlasti u Sofiji pak smatraju da je pre početka pregovora potrebno rešiti pitanja koja seodnose na makedonski nacionalni identitet, odnosno pitanje jezika i identiteta nacionalnih heroja, među kojima je Goce Delčev. Osim toga, Sofija zahteva da se termin „bugarska okupacija u Drugom svetskom ratu“ u školskim udžbenicima zameni formulacijom „administracija“, što velika većina Makedonaca sa indignacijom odbija.

Suštinski, Sofija nastoji da zaustavi zahteve da se Makedoncima u Bugarskoj prizna status nacionalne manjine, iako u Severnoj Makedoniji, prema rezultatima poslednjeg popisa, živi oko 3.500 Bugara.

Bugarska navodi i da je „makedonski jezik nastao 1944. godine“, te da može da se računa jedino kao „pisana regionalna forma bugarskog jezika“. Dolaskom na vlast sada već bivšeg premijera Kirila Petkova, atmosfera u Bugarskoj se unekoliko promenila, ali dogovor dveju strana o spornim istorijskim pitanjima još nije ni na vidiku.

Francuski predlog rešavanja problema između dve države, uz burne reakcije opozicije, podržali su parlamenti u Sofiji i Skoplju, čime su Severnoj Makedoniji odškrinuta vrata pridruživanju Evropskoj uniji. Sledeći korak koji Skoplje mora da preduzme je uvrštavanje bugarske manjine u makedonski ustav, za šta vladajuća koalicija nema potrebnu, dvotrećinsku, većinu.

Izvor: RTS

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Kavarić: Politizacija tragedije na Cetinju
Next Article Amerikanci zbog Joveljića „preselili“ grad iz BiH u Srbiju

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Protesti u Beogradu poljuljali odnose Vučića i Dodika

"Sudar dva identična ovna na brvnu sa istim statistima mora završiti puštanjem jednog niz vodu“,…

By Žurnal

Sumrak Lovćena: Svetinja posljednje volje Njegoševe

Poštovani g. Predsjedniče, Hristos Vaskrse! Pozdravljamo Vas ovim najradosnijim hrišćanskim pozdravom, a u nadi da…

By Žurnal

Kako je pre četvrt veka propao projekat proizvodnje srpskog elektromobila

Najduže putovanje "jugo elektra" imala je od Beograda do Kragujevca. Krećući se brzinom od 90…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoNaslovna 2PolitikaSTAV

„Srpski svet“ kao srpski samoubilački projekat

By Žurnal
DruštvoNaslovna 1STAV

Aleksandar Živković: Zločin u Doboju. A kazna?

By Žurnal
MozaikNaslovna 1

Upokojio se u Gospodu protođakon Vladimir Jaramaz (1980-2023)

By Žurnal
MozaikPolitika

Finansijski pad Evropske Unije

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?